...

Fotokritika Rozova: ne snima kameru-snima fotografa

Kamere bez zrcala

Naslov “Fotokritika” vodi poznati fotograf i učitelj, autor popularnih knjiga o tehnici i umjetnosti fotografije Georgi Rozov. U analizi fotografija sudjeluju slike koje su čitatelji poslali na foto natječaj časopisa “foto&Tech”, čiji su rezultati objavljeni u NASA 07 45 2013

.

Kritičar, po mom mišljenju, uopće nije psovka svega oko sebe. Dugo sam osjećao da će vrlo brzo doći trenutak kada više neću morati ukazivati kolegama na očite nedostatke slabog rada. Ukupna razina slika poslanih na natječaj našeg časopisa raste vrlo brzo. Vrijeme je da iskoristimo prednosti prosvjetiteljstva i pišemo uglavnom o zaslugama fotografija.

Eduard Musin iz Zagreba poslao je samo četiri fotografije, ali nemam pritužbi ni na jednu od njih. Ne želim ništa poboljšavati u njima. To ne znači samo da je autor talentiran i vješt. Ima rijetku sposobnost da sagleda svoj rad izvana i odabere stvarno najbolje. Međutim, i druge fotografije ovog izbora također su vrijedne da postanu predmet divljenja.

Fotografska oprema

“Bijelo more”.

Eduard Musin, Zagreb.

Kamera-5

Objektiv 85/2, 8

Brzina zatvarača 1/8000 s

Otvor blende/3,5

Osjetljivost 200

Da autor nije izvijestio da je snimao lećom s mekim crtanjem, pomislio bih da je primijenio mekani filtar. Monokli slikaju još mekše, a aberacije u boji bilo bi teško nositi se tako elegantno kao u ovom slučaju. Jako mi se svidjelo kako je građena kompozicija ovog snimka. Fotografija se sastoji od pet vodoravnih traka različite gustoće paralelnih s dugim stranama okvira okvira.

Kompetentna i lijepa pejzažna slika iz takvih paralela vrlo je rijetka. Autor se nosio s rješenjem ovog problema, preusmjeravajući pozornost gledatelja na brod. Istaknut je tri puta: kao oštar na neoštrom, kao taman na svjetlu i kao objekt blizu zone presijecanja trećina. Smiješno je da je čamac također značajka paralelna s dugom stranom slike. Ritmičko ponavljanje naizmjeničnih horizontala na sve također je tonalno vrlo kompetentno uravnoteženo.

Ali glavna stvar, naravno, nije ono s kojim se alatima postiže sklad oblika i sadržaja. Važnije mi je to što sam se kao da sam se vratio na palubu morskog trajekta u Norveškoj i okrenuo obraze hladnom vjetru.

Otkrivanje najdubljih uspomena, čineći fotografiju prepoznatljivom jedan je od najboljih načina za postizanje pozitivne reakcije gledatelja.

SLR fotoaparati

“Zimska cesta”.Eduard Musin. Zagreb.

Kamera Astroni9

Brzina zatvarača 1/2000 s

Otvor blende/8

Osjetljivost

ISO 200

Fokus

udaljenost 29,2 mm

Fotograf koji se obvezuje snimati takve zimske prizore mora imati vrlo suptilan osjećaj tonske ravnoteže. Čini se da je osoba prekršila opće pravilo: Tamno na dnu, a svijetlo na vrhu. Ali slika živi i ugodi oku. Djelomično zato što je glavna stvar u kadru točno tamo gdje bi trebala biti.

Linije granica geometrijskih oblika-nisu pravocrtne ili paralelne s granicama okvira. Padajuća dijagonala donjeg sektora-teksturirana. Sliku čini dinamičnom, nepotrebnom i stoga ugodnom za dugo promišljanje. Suzdržana jednobojna paleta nijansi plave hladi čak i više od mogućeg tonalnog, crno-bijelog rješenja.

Svaki pokušaj da se bilo što popravi na ovoj fotografiji ubija je. Posebno naglašavam da je slika napravljena digitalnim kompaktom. Što još jednom potvrđuje istinu staru kao svijet: kamera ne snima-fotograf snima!

Kamere bez zrcala

“Grad Tutajev”.Eduard Musin. Zagreb.

Kamera-7

Objektiv Pentax 10-17/3,5–4,5 fish-eye

Brzina zatvarača 1/40 s

Otvor blende/10

Osjetljivost 200

Žarišna duljina 10 mm

Prekrasna slika! Gledao je s osmijehom i divljenjem. Ova priča o koščatoj kozi koja je uništila sve oko sebe dobro se slaže s uzorkom ribljeg oka u obliku bačve. Jasno je da autor zna svojstva optike, pa se stoga junakinja našla upravo na mjestu kadra gdje je izobličenje perspektive minimalno, a istodobno je točka sjecišta trećina vrlo blizu. Napomena: koza je bijela, pozadina je tamna. A suzdržana paleta boja također je odabrana s razlogom. I nebo je slomljeno.

U fotografskom Tutaevu Eduarda Musina nema ništa slučajno osim koze. Tužan osmijeh kao odgovor na ovu sliku odlazeće ere i vidljivih koji se pretvaraju u prah poprimit će stari način života.

Usput, s druge strane Volge nalazi se potpuno moderno urbano područje s naprednom tvornicom dizelskih motora, koje su naoružane riječnim brodovima, dizel lokomotivama, rudarskim kiperima, pa čak i Kamaz-om, koji dugi niz godina zaredom osvajaju međunarodne terenske relije. Moglo bi biti da u kolibi, koju koza udara, živi alat za podešavanje alatnih strojeva s numeričkim upravljanjem. Ne bi me iznenadilo.

Kompaktni fotoaparati

“Prolaznost”. Eduard Musin. Zagreb.

Kamera-5

Objektiv

Pentax 18–135/3,5–5,6

Brzina zatvarača 1/500 s

Otvor blende/8

Osjetljivost

ISO 400

Fokus

udaljenost 88 mm

Vrlo precizno pronađeno ime. Sukob nosa do nosa sukobljenih entiteta: mali i bespomoćni s velikim i grabežljivim, živi s neživim, ali još uvijek psom. Sukob gotovo izbijeljenog sa svijetlim i obojenim. Meko svjetlo. Promišljeno smanjenje kontrasta svega neživog.

Kretanje leptira u uzlaznoj dijagonali. To nisu prednosti snimke-to je popis primijenjenih alata i metoda. Ali glavna stvar je još uvijek bila vidjeti, cijeniti i ne propustiti kratki trenutak kada se sve skupilo i pred mojim očima pojavio se ovaj čarobni splet okolnosti.

SLR fotoaparati

“Island. Vodopad Detifoss”. Oleg Nevoljnikov. Moskovska oblast, Podolsk.

Kamera-5

Objektiv

Pentax 18–135/3,5–5,6

Brzina zatvarača 0,6 s stativ

Otvor blende/18

Osjetljivost interneta 80

Korekcija ekspozicije + 3 oceana

Fokus

udaljenost 40 mm

Ova me fotografija natjerala na razmišljanje. Ne odgovara mojim idejama o svojstvima optike. Autor je snimao proračunskim zumom na žarišnoj duljini od 40 mm. Kut gledanja u ovom slučaju trebao bi biti približno 60 stupnjeva. Podjela planova takva optika daje vrlo primjetnu, ali dubina polja Zuma je mala i nepredvidiva.

S otvorom blende 18, razlučivost je neizbježno morala pasti zbog difrakcije. Drugim riječima, prednji plan trebao je izgledati veći, a stražnji manji. Oštrina je usmjerena na kamenje u prvom planu, stoga bi trebalo biti primjetno smanjenje oštrine u dubini kadra, ali tamo je sve prilično pažljivo nacrtano. Kako je autor uspio, za mene će ostati misterija, ali upravo je ta slika privukla moju pažnju i natjerala me da se divim dramatičnoj ljepoti elementa.

Kompaktni fotoaparati

“Večer na raciji”. Sergej Poljak. Zagreb.

Kamera Ace-Ace50

Brzina zatvarača 1/100 s

Otvor blende/3.2

Osjetljivost 200

Korekcija ekspozicije + 3 oceana

Ova fotografija s Mjesecom me uznemirila: mjesec je montiran vrlo nestručno. Tehnički gledano, u smislu sposobnosti korištenja različitih prozirnosti slojeva “Photoshopa” – sve je u redu. Komarac neće potkopati nos. Problem je što je mjesec prevelik za ovu sliku.

Kad se snima s takvim objektivom, trebao bi izgledati otprilike kao na opciji kadriranja koju sam uredio. Pokušao sam amputirati sve suvišno. Ali brod se nalazi na vrlo neugodnoj točki slike. Sredina je već skliznula i okrenula se prema Mjesecu krmom. Prezire, vjerojatno? I nema kamo plivati: uskoro će se srušiti nosom u okvir okvira. Zato sam ostavio svjetiljku u lijevoj polovici fotografije.

Ne mogu reći da će takva slika, ako se ispiše i objesi na zid, ugrijati moju dušu u trenucima zimske depresije, ali na taj je način ipak postala prirodnija i skladnija.

Fotografska oprema

“Fantazije i stvarnost”. Sergej Romashev. Zagreb.

Canon EOS 5D Mark III

Objektiv

Canon EF 70–200mm f/4L IS USM

Brzina zatvarača 1/400 s

Otvor blende/4

Osjetljivost interneta 800

Žarišna duljina 169 mm

Bez sumnje, uspješna žanrovska fotografija Sergeja Romasheva zaustavlja pažnju. Još jedna slika o ljubavi. Smiješan sukob o kojem zna svaka osoba u godinama koje propadaju. Iznutra smo uvijek mladi i lijepi, ali izvana to nitko ne primjećuje.

Sergej je uspio špijunirati i svima pokazati unutarnju mladost heroine. Baka kremen! Nije ga slomio ni zastrašujući život na ulici za bilo koju osobu. Autor je namjerno komponirao fotografiju tako da ni u kojem slučaju nismo mogli previdjeti ovu tužnu okolnost. Znakovi beskućništva torbe u potpunosti su uvedeni u okvir okvira. I tu se ne mogu složiti.

Po mom mišljenju, malo kadriranje učinit će sliku dinamičnijom, a što je najvažnije, već savršeno istaknuta glavna ideja radnje bit će jednoznačno pročitana. Ne bih se usredotočio na činjenicu da je beskućnik sanjao o ljubavi. Ne o povijesti.

Kamere bez zrcala

“Uhvatiti sunce”. Arsene Alaberdov. Čerkesk.

Kamera 20

Objektiv 200/2.8 s telekonverterom 2H

Brzina zatvarača 1/350 s

Otvor blende/2,8

Osjetljivost interneta 400

– Primijetio sam mreže tijekom dana i odlučio da bi bilo lijepo uhvatiti zalazeće sunce u njima. Ostaje samo doći navečer i fotografirati! – piše Arsene.

Autor je tehnički i kompozicijski ispravno implementirao svoj plan. I premda u ovoj radnji nema više novosti nego u samim izlascima i zalascima sunca, također ne mogu odoljeti snimanju zalazećeg sunca ako se iznenada nađem kako svjedočim ovoj akciji. I gotovo uvijek me obuzme divljenje i želja da zaustavim trenutak, sačuvam ovu ljepotu, a zatim se divim zidovima svoje betonske saklije.

Kompaktni fotoaparati
Fotografska oprema

“Maraton”. Sergej Martišen. Murmansk.

gore – prije retuširanja, dolje-nakon retuširanja.

Kamera-5

Objektiv 28-80

fotografski film

Dvije mogućnosti za vrlo lijepu fotografiju Sergeja Martishenija iz Murmanska. Izuzetno korištena duga ekspozicija. U prvom planu skijaši su se rastopili u gotovo apstraktne simbole. A u dubini kadra, gdje je kutna brzina subjekata znatno manja, skijaši izgledaju prilično naturalistički.

Kombinacija ove dvije vrste slike u jednom kadru čini mi se potpuno opravdanom i oku ugodnom. Na neki čarobni način autor je izbjegao šarenilo boja koje takve reportažne fotografije obično pretvara u jednostavnu fiksaciju trenutka. Ova je slika toliko organska u shemi boja da mi, na primjer, pruža zadovoljstvo da je dugo i pažljivo pregledam.

Nije mi se svidjelo i zato sam samo jednu sitnicu potaknuo na racionalizaciju: tamnu mrlju šume i slogane na početku maratona. Vrlo ružno suze bijelu pozadinu iznad glava sportaša. Obojio sam ovu zonu pikselima sličnim bojama i svjetlini. Slika sada izgleda besprijekorno. Ne možete skinuti pogled sa skijaša.

SLR fotoaparati

“Zaboravljeni prijatelj”. Sergej Sukhov. Zagreb.

Kamera 50

Objektiv 70-200-4

Brzina zatvarača 1/125 s

Otvor blende/4,5

Osjetljivost 1250

Žarišna duljina 17 mm

“Popravak. Pojavila se radnja: svjetlost, goli zidovi, usamljenost, tuga, igračka, nada koja se pojavila iz dalekog sjećanja”, napisao je Sergej Sukhov o tome kako je smislio ovu priču. Odavno je poznato “iz kojeg smeća” dolaze zaboravljeni medvjedi. Dakle, ovaj je došao iz ostataka starih tapeta i komadića dječjih snova. Sergejevi prilično lijepi, zapaljeni snovi.

I medvjed je dobro očuvan i udobno sjedi. Pa, samo kralj na prijestolju! Ne usuđujem se raspravljati s autorom o tumačenju radnje, ali moj “zaboravljeni” ležao bi na podu, djelomično prekriven komadom papira za tapete. I jedna bi mu šapa bila uvučena. Pokušao bih dirnuti djevojke do suza. Ali istina života i istina umjetnosti-stvari nisu iste.

Ako raspravljamo o gotovom autorovom rješenju, tada želim ponuditi skromno skraćivanje praznog prostora. A onda isključivo radi pokušaja isticanja i naglašavanja još jednog lika iz crtića koji je potpuno nezasluženo prošao nezapaženo. Na zidu, blizu lijeve noge stolice, slučajno je nacrtan obris ili zeca ili zeca. Ako ga malo istaknete, to može postati fotografski refren glavnog subjekta. Inače je slika lijepa. Sentimentalni ljubitelji fotografije zasigurno će se svidjeti.

Ocijenite članak
( Još nema ocjena )
Dujam Lukić

Još kao mlada, otkrila sam interesovanje za tehnologiju koja transformiše naš svakodnevni život. Taj interes pretvorio se u strast kroz rad sa različitim brendovima i tipovima aparata. Vodeći projekte, od savetovanja do tehničke podrške, stekla sam duboko razumevanje funkcionisanja svakog aparata.

Kućanski aparati. Televizori. Računala. Fotografska oprema. Recenzije i testovi. Kako odabrati i kupiti.
Comments: 3
  1. Krešimir

    Kako fotografija može prenijeti emociju i priču koju vidimo na slici?

    Odgovori
  2. Dominik

    Ovo je vrlo zanimljivo! Koliko je često Rozova prisutan na fotografijama? Može li se reći da njegova prisutnost doprinosi ili ometa kvalitetu fotografija?

    Odgovori
  3. Stipe Lukić

    Koje su tehnike ili metode koje Fotokritika Rozova koristi kako bi uspjela snimiti suštinsku osobnost i stil samog fotografa umjesto same kamere?

    Odgovori
Dodajte komentare